Tuesday, March 27, 2007

Da li je zagrevanje dobro?

Slušamo stalno kako su klimatske promene na delu, i kako potencijalno mogu biti dramatične i sa nesagledivim posledicama. Rasprava oko njihovih efekata se kreće između tvrdnje da će biti loše ili katastrofalne sa mogućim otapanjem leda na polovima, rastom nivoa mora i jačanjem vremenskih ekstrema poput suša, oluja i poplava, i na drugoj strani uveravanja da nije sve tako crno, i da će negativni efekti biti znatno manji.

Vrlo retko se govori, čak i među skepticima, da je zagrevanje zapravo korisna stvar. Ako pogledate prošlost ljudskog roda, videćete da su periodi procvata civilizacije oduvek bili povezani sa toplim i čak vrlo toplim periodima, a drastični, apokaliptički lomovi, pomori stanovništva i nestanci čitavih civilizacija - sa periodima globalnih zahlađenja. Pominjan je već period Optimuma Holecena pre 9000-5000 godina kada je temperatura u proseku bila viša oko 2,5 stepeni C od današnje. Kako je ironično da klimatolozi nazivaju terminom Optimum period koji bi po verovanjima današnjih katastrofičara trebalo da bude sušti pakao. To je period Bronznog dobra, gde su nastale i kineska i indijska i egipatska i mesopotamijska civilizacija. To je period dramatičnog razvoja ljudskog društva, od primitivizma lovačko-sakupljačkih formi privrede ka agrikulturi, industriji i trgovini.

Rimski klimatski optimum koji je trajao od 300 g pne do oko 400 g ne bio je takođe znatno topliji nego danas. Rimljani su masovno uzgajali grožđe u Britaniji, Alpi su bili zeleni i sa lednicima samo na najvišim vrhovima (lednici se uopšte ne spominju u rimskim opisima Alpa, što je čudno jer su njihove hronike obično vrlo detaljne kad je reč o klimatskim i agrikulturnim pojedinostima. Jedino objašnjenje je da se tada nisu mogli videti sa prelaza kroz Alpe kojima su oni išli a sa kojih danas dominira pogled na snežne vrhove). Na Antarktiku su iz istog perioda pronađeni ostaci skeleta morževa kojih danas tamo nema jer je suviše hladno, temperatura mora na obalama Floride je bila oko 4 stepena viša od današnje itd. Očekivali bismo opštu katastrofu. A reč je o periodu najvećeg procvata civilizacije do tada. Slava, bogatstvo, samouverenost i moć Rimljana nemaju premca u istoriji. Propast Rima, pored ekonomskih i političkih, imala je i klimatske faktore, ali obrnutog tipa od onog koji danas najčešće asociramo sa "klimatskom katastrofom": u 5 veku n.e. klima postaje znatno hladnija. Zbog hladnijih i kraćih leta i lošijih žetvi, varvarska plemena sa Severa kreću se ka granicama Rimskog carstva. Po pisanju hroničara, ona u 6 veku već mogu da prelaze na teritoriju Rima preko zaleđenog Dunava i Rajne što je ranije bilo nemoguće. Od 5 -9 veka Evropa ulazi u period vrlo hladne klime koji se zove Mračno doba (Dark Ages)!

OD 9-13 veka ulazimo u novu eru napretka, gde cvetaju zanatstvo i trgovina, rapidno rastu gradovi i kultura, a broj stanovnika za samo 100 godina raaste sa 40 na 60 miliona. To je i era graditeljstva, gde preko noći diljem Evrope niču sjajne i grandiozne katedrale. Klima je znatno toplija nego pre, čak toplija nego što je danas, u proseku za 1,5 stepeni, i to širom sveta. To je takozvani Srednjovekovni topli period (Medieval Warm Period). Vinogradi cvetaju u Engleskoj, Škotskoj i Poljskoj. Po podacima istoričara, proizvodnja vina u Engleskoj 11 i 12 veka je tolika da je mogla predstavljati ozbiljnu konkurenciju uvoznom francuskom vinu! Današnja granica vinove loze, gde je moguće komercijalno gajiti ovu kulturu, je u severnoj Francuskoj, oko 350 km južno od iste granice u 11 veku. U Nemačkoj je utvrđeno da su se u istom periodu vinogradi nalazili na nadmorskoj visini od skoro 800 m, za razliku od današnje maksimalne visine od 560 m što odgovara temperaturnoj razlici od oko 1,5 stepeni, a u Kvebeku, u Kanadi, granica šuma se nalazila oko 130 km severnije nego danas. Vikinzi su naseljevali Grenland (Zelenu zemlju!!!), i na njemu gajili stoku i žito, ploveći iz Norveške bezbedno ka Grenlandu sve do 14 veka, kada se prvi put javljaju ledeni bregovi. Pre toga nema spomena o njima u vikinškim sagama. Po procenama klimatologa, u 11 i 12 veku, na Grenlandu i Arktiku preko leta verovatno uopšte nije bilo leda. Da li se svet srušio zbog toga? Polarni medvedi, za čiju sudbinu toliko brinu ekolozi su očigledno preživeli taj klimatski Holokaust.

Od 14 veka svet ulazi u novi period hladnog vremena koji traje sve do 19 veka, i koji je takođe dobro dokumentovan kao i MWP. Kako su samo strašne zime u danas pitomoj primorskoj Holandiji, na slikama flamanskih majstora iz 16 ili 17 veka! Ko bi rekao danas da se u 17 veku Temza redovno zimi zaleđavala, i da su držani čuveni festivali na ledu, i da su čak ljudi organizovali sajmove i trgovinu na zaleđenoj reci. Baltičko more je tokom zime u to vreme bilo toliko smrznuto da se moglo bezbedno putovati od Poljske do Švedske, a za one koji se umore, na ledu su bili improvizovani moteli i kafane za odmor!

Ljudi su oduvek toplo vreme asocirali sa lakšim preživljavanjem, bogatijim žetvama i boljim uslovima života, a strahovali od zime i hladnoće koje nosi nemaštinu, loše žetve i glad. Mi danas, kad se tek bližimo temepraturama klimatskog optimuma, plašimo se toplote kao nekog prokletstva. A za to je kriva politika čija je bazična premisa da čovek mora da izaziva neku katastrofu, zagrevanje, zahleđenje, šta god. ne treba da se iznenadimo ako za 20 godina počnu ponovo strahovi od novog ledenog doba, kao što je to bilo 70-ih godina prošlog veka.

3 comments:

Marko Paunović said...

Argument neozbiljnih alarmista je da ce London i Njujork biti poplavljeni. To je ocigledno netacno. Argument malo ozbiljnijih alarmista je da ce upravo siromasne zemlje, koje se uglavnom nalaze u vec veoma toplim krajevima trpeti najvece negativne posledice.

Tvoj argument je da ce ljudima u hladnim predelima (Engleska, Grenland, Alpi, cak i bivse Rimsko carstvo) globalno zagrevanje olaksati zivot. I ti si verovatno u pravu.

Ali, po meni, kljucno pitanje uopste nije "da li je zagrevanje dobro?", nego "za koga je dobro, za koga lose i kako uopste proceniti da li je lose ili dobro na globalnom nivou?".

Lako je reci da je globalno zagrevanje dobro za stanovnike Sibira. Isto je tako lako reci da je lose za stanovnike Sahare. Ali, da li je dobro za 6 milijardi ljudi? Mozda ipak nije, jer ogroman procenat ljudi zivi u vec veoma toplim i gusto naseljenim krajevima. A mozda je ta cinjenica samo dokaz da ljudi vole toplotu i da je dodatno zagrevanje ipak dobro?

Ivan Janković said...
This comment has been removed by the author.
Ivan Janković said...

Nacelno si u pravu, ali ima jedan problem sa tvojim argumentom: preko 95% zagrevanja je predvidjeno da se dogodi u visim geografskim sirinama i polarnim krajevima. Tropi bi trebalo da ostanu prakticno pri sadasnjim temperaturama i pri velikom porastu globalne temperature.

Dakle, cak i da je teorija staklene baste tacna, zagrevanje ce se najvise osetiti upravo u hladnim predelima, a ne u onima koji su vec topli.

Zato mislim da je argument da ce sa zagrevanjem najvise stradati siromasne zemlje u tropskim krajevima pogresan.Te zemlje ce jedva osetiti otopljenje, a one koji ga budu vise osetile imace od njega koristi (teorija prognozira ne samo da ce najveci deo zagrevanja biti alociran na vise geografske sirine, vec da ce biti izrazeniji zimi i nocu). Ako ikakve promene bude, to ce biti u korist boljih zetvi na severu.

Oluje tesko da se mogu pojacati zbog globalnog zagrevanja jer ce ono smanjiti razlike u temepraturi izmedju polova i ekvatora sto je glavni izvor turbulencija. Dokazi koje imamo iz proslosti govore da su topliji periodi uvek bili susniji i sa manje oluja. U Evropi je najvise oluja bilo u vreme malog ledenog doba. Podizanje nivoa mora ima malo veze sa trenutnim kretanjima temperature. Ono se desava uglavnom usled termickog sirenja vode, sto je vrlo spor proces, i u XX veku je na nivou prethodnih nekoliko hiljada godina. Po prognozama IPCC u XXI stolecu bi nivo mora mogao da poraste maksimalno 14-42 cm, sto je nedovoljno da nanese bilo kakvu stetu primorskim krajevima zemalja u trecem svetu, poput Filipina ili Bangladesa.